Mehanizam otvara prvi žalbeni proces u predmetu Šešelj


Pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale danas će biti raspravljano o žalbi tužilaca na prvostepenu oslobađajuću presudu lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju.

Većinom glasova, Haški tribunal je 31. marta prošle godine oslobodio Šešelja krivice za ratni zločin nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 28 godina zatvora ili da mu ponovno bude suđeno.

Šešelj, koji se branio sam, zatražio je da žalba bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.

Apelaciono vijeće je Šešelj ranije obavijestio da “nema namjeru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom” i da se “u Haag neće dobrovoljno vraćati” sa privremene slobode na koju je u jesen 2014. pušten zbog bolesti.

Šešelj je najavio da ne namjerava da dolazi u Haag ni na izricanje pravosnažne presude, koje je najavljeno u prvom dijelu 2018. godine, javlja BIRN-Justice Report.

Za zastupanje pravnih interesa Sud je Šešelju, po službenoj dužnosti, postavio američku pravnicu Collen Rohan, ali ona nema pravo da se izjašnjava o suštini procesa, već samo da štiti proceduralna prava optuženog.

Nepravosnažnom presudom Šešelj je oslobođen optužbi za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje, kao zločine protiv čovječnosti. Po toj presudi, nije kriv za ubistva, mučenja, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao kršenje zakona i običaja rata.

Prvostepenom presudom je utvrđeno da su počinjeni neki od zločina iz optužnice i da su dobrovoljci Srpske radikalne stranke (SRS) bili umiješani u njih, ali ne po Šešeljevom naređenju i odobrenju.

Potvrđeno je da su na više lokacija u Vukovaru, Zvorniku, Sarajevu, Mostaru i Nevesinju počinjena masovna ubistva, mučenje, okrutno postupanje, seksualno nasilje i pljačka.

Vijeće je, većinom glasova, utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim dijelovima teritorije Hrvatske i BiH, odnosno “Velike Srbije”.

Prema optužnici, sa Šešeljem u tom udruženom zločinačkom poduhvatu učestvovao je i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, kao i drugi srpski vojni, politički i policijski zvaničnici.

Presudom je utvrđeno da je stvaranje “Velike Srbije” bio Šešeljev politički cilj, ali da nije podrazumijevalo činjenje zločina.

U Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, prema presudi, nije bilo rasprostranjenog i sistematskog napada na nesrpske civile, već sukoba među zaraćenim stranama.

Šešelj, po presudi, nije imao ni de jure, ni de facto nadređeni položaj nad dobrovoljcima SRS-a koje je slao na ratišta u Hrvatskoj i BiH na kojima su počinjeni zločini.

Iako je Vijeće, većinom glasova, utvrdilo da je Šešelj u nekim svojim govorima pozivao na progon nesrba – kao u vojvođanskom selu Hrtkovci u maju 1992. – zaključeno je da “Tužilaštvo nije dokazalo da je taj govor doveo do odlaska Hrvata i kampanje progona, odnosno da je postojala uzročno-posljedična veza između Šešeljevih govora i zločina.

Po presudi, nije dokazano da je Šešelj govorom mržnje počinio progon nesrba u Vukovaru i Hrtkovcima, niti da je podsticao i pomagao zločine na drugim lokacijama u Hrvatskoj i BiH.

Haški sud je ranije Šešelju ostavio mogućnost da u raspravi učestvuje iz Beograda, posredstvom video-veze, ukoliko ne bude želio da putuje u Haag.

Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, Sud će Šešelju dati mogućnost da na tužiočevu žalbu odgovori u roku od deset dana pošto zaprimi zapisnik sa zasjedanja na srpskom jeziku.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014, prije izricanja prvostepene presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

Šešelj je u pritvoru Tribunala bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah nakon što mu je objavljena optužnica, do sredine novembra 2014. godine.

Poslije jednog neuspjelog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo u novembru 2007, a dokazni postupak je u martu 2012. okončan završnim riječima.

(Nezavisni.ba/Fena)