U Tuzli otvorena izložba slika Međunarodne likovne kolonije ‘Srebrenica 2017’



U galeriji ”Kristian Kreković” u Tuzli večeras je otvorena prodajna izložba slika sa Međunarodne likovne kolonije ”Srebrenica 2017”, koju su zajednički priredili Franjevački  samostan i Glavna podružnica HKD ”Napredak” Tuzla, te Franjevački međunarodni centar za dijalog, mir i pomirenje u nastajanju.

Izložbu je otvorio generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli Ivan Bagarić, dok su dobrodošlicu posjetiteljima uputili gvardijan Franjevačkog samostana fra Mario Divković i Nikola Čiča, predsjednik GP HKD ”Napredak” Tuzla.

Inicijator osnivanja Međunarodne likovne kolonije ”Srebrenica” i suorganizator izložbe, župnik fra Joso Oršolić, rekao je da je izloženo pedesetak djela 16 likovnih umjetnika od kojih nisu svi bili u Srebrenici, ali su svoja djela darovali župi Srebrenica i spomenutom Franjevačkom međunarodnom centru za dijalog, mir i povjerenje.

”Ovom kolonijom, djelima i umjetnicima želimo progovoriti o mogućnostima dijaloga, mira i povjerenja i izgradnji bolje, ljepše i sretnije sadašnjosti i budućnosti. Jer, naša franjevačka zajednica prisutna je na ovim prostorima u svim događanjima, ali još živi i opstaje. Ništa ne bi trebalo istjerati i protjerati iz naših korijena. Vjerujem da ćemo izložbom i djelima likovnih umjetnika i ohrabrenjem koje nam sami daju, uspjeti obraniti svoje korijene i isto tako pokazati ljudima u BiH, ali i onima koji su se vratili i ostali na prostorima Zvornika i Srebrenice, da su dijalog, mir i pomirenje mogući. I da ih svi zajednički možemo ponovo izgraditi”, izjavio je za Fenu fra Joso.

U radu Međunarodne likovne kolonije ”Srebrenica 2017” sudjelovali su umjetnici: Anto Kajinić, Marko Živković, Dejan Duraković, Zvonimir Perak, Boris Pejić, Ratko Jolić, Stijepo Gavrić, Vladimir Vlatko Blažanović, Kristina Čavar, fra Perica Vidić, Ante Čulo, Marijan Dadić, Slaven Miličević, Anto Jurkić, Mehmed Klepo i Josip Mijić.

Svi eksponati na izložbi nastali su, rečeno je, da bi se udahnuo novi umjetnički i kulturni život Srebrenici i da bi se njima pomoglo u liječenju brojnih i dubokih rana srebreničke duše.

(Nezavisni.ba/Fena)